IVANA STEFANOVIĆ
kompozitor
SRPSKI
NOVOSTI BIOGRAFIJA KOMPOZICIJE IZVOĐENJA DISKOGRAFIJA TEKSTOVI GALERIJA KONTAKT CENTAR ZA MUZIČKU AKCIJU
Rekli su o...
Nedavno... O koncertima
foto: Zoran S. Popović
Paraphernalia: pedeset godina muzičkog, radiofonskog i književnog stvaralaštva Ivane Stefanović

Ako bismo, poput redakcijâ oksfordskih rečnika, birali reč godine iz perspektive Knjiženstva, paraphernalia bi mogla biti reč izbora. U naš vidokrug ju je, u godini sopstvenog jubileja, uvela kompozitorka i spisateljica Ivana Stefanović. Elegantno je, koliko i skromno, tom rečju naslovila koncert u okviru ovogodišnjeg, šestog izdanja festivala BUNT (Beogradska umetnička nova teritorija), čiji je jedan od osnivača, kao i istaknuta autorka.

Zorica Bečanović Nikolić - Filološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
PROČITAJTE CEO TEKST NA SAJTU ČASOPISA "KNJIŽENSTVO"

Ivana Stefanović: VELIKI KAMEN

Ivana Stefanović se temom Hasanaginice i pitanjima odnosa polova na našim prostorima prelomljenim kroz sudbinu ovog lika, bavi još od kompozicije „Ona“ za ženski govorni glas, flautu, klavir, violončelo i elektroniku iz 2008, a na motivima iz ove Simovićeve drame počiva i ostvarenje „U mraku“ za mecosopran i gudače, nastalo ove godine.

Tema ponižene, instrumentalizovane i postvarene žene, tema, kako je autorka sama napisala, „nemoći, tragične krivice, surovosti, stida, usamljenosti, uzaludnosti i smrti, tema nepravedne osude“ koji sustižu ženu, a potom i njenog oponenta u tragediji, muškarca; dakle, ta tema centralne balkanske tragične drame, ophrvava intelekt, osećajni i kreativni svet Ivane Stefanović već barem jednu deceniju. Da bi se došlo do ovako dejstvenog i sveprožimajućeg umetničkog ostvarenja kao što je Veliki kamen ipak, na samom planu njegovog stvaranja moralo je u jednom značajnom trenutku koji ga je i opredelio, da dođe do selekcije, restrikcije, i redukcije, do mnogih svođenja na bitno, na samu srž odabrane teme i načina na koji će biti elaborirana.

Zorica Premate - Veliki kamen
PROČITAJTE CEO TEKST ZORICE PREMATE (PDF)

Ivana Stefanović je rođena 1948, slučajno i simbolično iste godine kada i konkretna muzika. Specifična, duboko proživljena, istraživanjima zvuka i tišine prožeta supstanca njene muzike, radoznalost za zvučni, bolje muzički i muzikalni teatralizovani totalitet sveta, bogata asocijativnost, nadgrađivani su i razvijani od 1972. najpre u klasičnom studiju Radio-Beograda a zatim i na IRCAM-u u Parizu gde je boravila u dva maha, 79. i 81.

Brižljiva selekcija i proces "komponovanja" ovog materijala (u delu "Metropola tisine - Stari Ras") rezultirali su ekspresivnom, slojevitom kompozicijom razudjene fakture i progresivno narastajuće forme koja se, vodjena logikom zvuka a ne logikom naracije, završava rušilačkom kodom (odnosno prolećnom bujicom koja se, igrom slučaja, obrušila tokom jednog snimanja) a koja je 1992. ne samo na prostoru ratom zahvaćenog "regiona" bila učitavana kao najava novih rušenja. Mislim da bismo, slušajući završne zaglušujuće minute Metropole tišine i evocirajući njegove moguće vizuelne pandane, mogli da dotaknemo i pitanje ogromnog raspona i dispariteta primarno auditivne i primarno vizuelne kulture, na koje danas, uronjeni u agresivnu dominaciju ove druge, često zaboravljamo.

Ana Kotevska - Komponovanje zvučnih otisaka gradova
PROČITAJTE CEO TEKST NA SAJTU ČASOPISA "MEDIANTROP"

Kompozicija “Ona” autorke Ivane Stefanović uzbudljiv je rad koji genijalno kombinuje minimalistički otkucaj snimljenog sata, sa glasom mecosoprana i zvukom instrumenata - flaute, klavira, violončela. Kompozitorka je bila inspirisana jednom scenom iz drame Hasanaginica Ljubomira Simovića koji opisuje svakodnevni automatizam jedne žene, koja savija/premešta odeću, marame i ‘broji prstenje’, minđuše i perle. U - neispunjenoj – želji da peva, ženski lik tvrdoglavo ponavlja, iste reči – cele ili kao slogove, kao litaniju koju kontroliše ritmička tiranija sata, više govori nego što peva. Ivana Stefanović gradi fragmentirani univerzum – isti onaj od kojeg je izgrađen i strukturalistički roman Nathalie Sarraute “Kuća od papira” – koji je precizan i rigorozan, ali u istoj meri i izražajan i ljudski. Zvuk flaute i klavira imaju ovde značajnu ulogu. Fizičko vreme, koje je mereno satom, ide paralelno sa psihološkim vremenom, ali oba ta vremena dominira projekcija trećeg, apstraktnog, vremena "iz senke", čija ireverzibilnost ostaje nepristupačna ljudskom biću. Odavde, nemir junakinje koja je “talac” sopstvenog ograničenja a koje Ivana Stefanović prikazuje veoma sugestivno u svojoj muzici.

Despina Petecel-Theodoru: SIMN 2010.
Objavljeno u časopisu Muzica, nova serija br.3, jul-septembar 2010.

Ivana Stefanović, koja sada, otvoreno pokazuje urođenu bliskost sa dubokim, egzistencijalnim pitanjima i stečenu veštinu prevazilaženja teskobnih odgovora na temeljna pitanja, autentičnim izborom, rafiniranom obradom i majstorskim organizovanjem muzičkog materijala, dakle umetnošću.

Ana Kotevska

Ivana Stefanović je pesnikinja intime, njena je muzika poezija pevana zvukom a poetski svet je prostor visoko moralne i humane kontemplacije u kojoj neki vanmuzički povod, lični doživljaj, poetski tekst, životna ili istorijska situacija, razvija svoju tonsku paradigmu kao misao muzikom, misao koja od posebnog teži uopštavanju u definisanu filozofiju umetnosti kao najuzvišenijeg produkta ljudskog duha. Njena muzika, kao i poezija Desanke Maksimović, najtananije i najfinije preživljava ličnu problematiku dovodeći je na nivo opštosti sveljudskih moralnih, humanih i civilizacijskih ciljeva.

Zorica Premate

Novo delo Ivane Stefanović je istinski reprezent njenog zrelog majstorskog kompozitorskog pisma i nosi snažan lični autorski pečat. Uzbudljivošću svog muzičkog sadržaja i provokativnošću tematike ono se izdvaja u aktuelnoj kompozitorskoj produkciji.

Dr Sonja Marinković
o kompoziciji „Neobične scene na Homerovom grobu u Smirni – Novi prilozi za Hansa Kristijana Andersena“


Kondenzovana, snažna, primamljujuća slika i vizija.

Branka Radović
o kompoziciji „Drvo života“
Politika, 9.10.2007.


...kao pravi omaž glasu i pevanju, razvijenom u svim vokalno–instrumentalnim registrima, razigrano i kliktavo, upravo zanosno, najbliže čistom pevačkom idealu, raskošno nijansirano, duhovito i sveže u svim dinamičkim valerima, «razlila se», šarmantno i virtuozno, poigravajući u oba medija, Instrumentalna pesma Ivane Stefanović. Prelepo.

Marija Adamov

Izraz Ivane Stefanović u ovom delu kao da stoji po strani od uobičajenih tehnika i pomodnih tendencija. Reč je o duboko ličnom, apstraktnom svetu izgrađenom iz tišine, u kojem afekt tek povremeno biva oslobođen.

Srđan Teparić
o kompoziciji „Četiri noćna zapisa“
Radio Bgd 2
IZVOĐENJA
Copyright © 2009 - 2021 Kilmulis design